Sveučilište u Zagrebu

Kineziološki fakultet

PROJEKT FINANCIRA:

 


DETALJI PROJEKTA:

Naziv projekta: Hrvatska longitudinalna studija tjelesne aktivnosti u adolescenciji

Šifra projekta pri HRZZ:  9926

Ime voditelja projekta: prof. dr. sc. Marjeta Mišigoj-Duraković

Ime ustanove domaćina projekta: Sveučilište u Zagrebu, Kineziološki fakultet

Trajanje projekta: 01.12.2016 - 30.11.2020


Obavijesti

Završni simpozij Hrvatske longitudinalne studije tjelesne aktivnosti u adolescenciji (CRO-PALS), projekt Hrvatske zaklade za znanost (HZZ IP-2016-06-9926), održan je u petak, 20. studenog 2020.g. putem platforme Microsoft Teams. Simpoziju je prisustvovalo gotovo 90 sudionika, većinom iz akademske zajednice, ali i ostalih sektora relevantnih za istraživačku temu Projekta.

Simpozij je otvorila voditeljica projekta prof.dr.sc. Marjeta Mišigoj-Duraković koja je istaknula značaj dobivenih rezultata i njihovu primjenu u praksi. Važnost dobivenih rezultata CRO-PALS longitudinalne studije koja je obuhvaćala različita područja istraživanja, poput uhranjenosti, tjelesne aktivnosti, prehrane, mentalnog zdravlja, navike spavanja i tjelesne spremnosti predstavili su doc.dr.sc. Maroje Sorić, prof.dr.sc. Zvonimir Šatalić, prof.dr.sc. Renata Barić, doc.dr.sc. Ivan Radman, doc.dr.sc. Tatjana Trošt-Bobić, dr.sc. Hrvoje Podnar i Josip Karuc, mag.cin. Nakon toga uslijedila je studentska sekcija, u okviru koje je predstavljeno 15 kratkih izlaganja vezanih uz diplomske radove proistekle iz rezultat Projekta. Prezentacije usmenih izlaganja i poster-prezentacija naših izlagača možete pogledati ovdje.

ovdje.

Rezultati netom objavljenog istraživanja NCDRisC kolaboracije osporavaju općeprihvaćeno mišljenje da je urbanizacija glavni krivac za globalnu epidemiju pretilosti.

Konzorcij od preko 1000 znanstvenika, u sklopu kojeg djeluje i CRO-PALS, analizirao je podatke o izmjerenoj visini i težini tijela više od 112 milijuna odraslih osoba u urbanim i ruralnim područjima 200 zemalja i teritorija između 1985. i 2017. godine. Studija objavljena u prestižnom časopisu Nature, usporedila je indeks tjelesne mase odraslih osoba u urbanim i ruralnim područjima od 1985. do 2017. godine, a podaci pokazuju da je prosječni stanovnik zemlje u navedenom razdoblju postao teži za 6 kg. Istraživanje otkriva da se od 1985. godine prosječni BMI u ruralnim područjima povećao za 2,1 kg/m2 i kod žena i kod muškaraca, dok je u gradovima porast iznosio 1,3 kg/m2 kod žena i 1,6 kg/m2 kod muškaraca. Ovakvi trendovi doveli su do zapanjujućih promjena u geografiji BMI tijekom tri desetljeća. Prije 30-ak godina urbani muškarci i žene imali su veći BMI nego njihovi ruralni kolege u više od tri četvrtine zemalja svijeta. Tijekom vremena, jaz između urbanog i ruralnog BMI u mnogim od tih zemalja smanjio se ili čak preokrenuo. Istraživači sugeriraju da je to vjerojatno povezano s nekim nedostacima života izvan gradova u današnje vrijeme kao što su niži dohodak i obrazovanje, ograničena dostupnost i viša cijena zdrave hrane, te manje mogućnosti za tjelesnu aktivnost i vježbanje.

Detaljnije informacije i podatke možete pronaći na mrežnim stranicama NCD-RisC kolaboracije.