Zbog pogoršanja epidemiološke situacije u RH te donošenja strožijih mjera od strane nadležnih državnih službi Kineziološki fakultet se zatvara za sve vanjske korisnike.

Studentima Kineziološkog fakulteta se omogućuje produženo korištenje dvorana (do 20.00 sati) isključivo za potrebe pripreme praktičnih dijelova ispita uz obavezno pridržavanje propisanih mjera.

Održavanje razmaka!

Obavezno nošenje maske u svim prostorijama fakulteta!

Maksimalan broj od 20 korisnika (studenata) u dvorani!

Raspored slobodnih termina možete provjeriti ovdje.

Svi studenti sa simptomima koji mogu upućivati na COVID-19 ili im je potvrđena zaraza s COVID-19, kao i oni kojima je izrečena mjera samoizolacije obavezni su se uz priloženu odgovarajuću dokumentaciju javiti na mail koordinatorima svoje godine.

Koordinatori sveučilišnog studija Kineziologija:

1. godina - dr. sc. Damir Pekas: damir.pekas@kif.unizg.hr
2. godina - Ivan Mikulić, mag. cin.: ivan.mikulic@kif.unizg.hr
3. godina - izv. prof. dr. sc. Nikola Prlenda: nikola.prlenda@kif.unizg.hr
4. godina - dr. sc. Marijo Možnik:  marijo.moznik@kif.unizg.hr
5. godina - doc. dr. sc. Tatjana Trošt Bobić: tatjana.trost.bobic@kif.unizg.hr

Koordinatori stručnog studija Izobrazbe trenera

1. godina - doc. dr. sc. Saša Vuk sasa.vuk@kif.unizg.hr
2. godina - izv. prof. dr. sc. Marija Rakovac: marija.rakovac@kif.unizg.hr
3. godina - doc. dr. sc. Daniel Bok: daniel.bok@kif.unizg.hr              

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije u Republici Hrvatskoj primjena Odluke o načinu održavanja nastave od 26. listopada 2020. godine produljuje se na sljedeća dva tjedna, odnosno do 4. prosinca 2020. godine. O eventualnim naknadnim promjenama i odlukama Kriznog stožera obavijestit ćemo Vas na vrijeme.

Na temelju članka 5. i 38. Statuta Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u skladu s preporukama Kriznog stožera vezano uz nCOV bolesti (COVID-19) i preporukama Sveučilišta u Zagrebu od 20. listopada 2020. godine, dekan donosi  ODLUKU ...              

Smotr@ Sveučilišta u Zagrebu ove se godine zbog epidemioloških mjera održava u virtualnom okruženju od 19. do 21. studenoga 2020. pod motom Klikni s faksom!

Na povezinici  https://youtu.be/gS57lj17sxY emitirat će se predstavljanja sastavnica Sveučilišta u Zagrebu u sve dane održavanja virtualne Smotre uz potporu Televizije student. 

Raspored predstavljanja nalazi se na poveznici http://smotra.unizg.hr/fileadmin/smotra2020/program.html

Svi sadržaji koje sastavnice pripremaju u okviru Smotre ostaju dostupni za sve zainteresirane i nakon 21. studenoga 2020. na http://smotra.unizg.hr/fileadmin/smotra2020/smotra2020.html mrežnoj stranici (klikom na logotip sastavnice ulazi se u "virtualni štand" iste). Tako će ova mrežna stranica ostati središnje mjesto za informiranje maturanata, potencijalnih budućih studenata Sveučilišta u Zagrebu te svih zainteresiranih.

Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u sklopu projekta Živjeti zdravo, na čelu s prof.dr.sc. Sanjom Musić Milanović, pridružuje se Europskom tjednu testiranja na HIV provođenjem besplatnog i anonimnog testiranja brzim testovima.

Svake se godine krajem studenog, ususret 1. prosincu -  Svjetskom danu borbe protiv AIDS-a -  obilježava Europski tjedan testiranja (engl. European testing week, ETW) na HIV. Tijekom ETW-a, europske zemlje pozivaju se da svojim aktivnostima doprinesu informiranju građana o važnosti testiranja, ranog otkrivanja infekcije HIV-a te pravovremenog liječenja.

Testiranja će se provoditi radnim danima od 23. studenog do 1. prosinca u Zagrebu, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, na adresi Rockefellerova 12 (prizemlje), od 15 do 19 sati.

Pouzdanost brzog testa za otkrivanje HIV infekcije koji se koristi u Savjetovalištu za promicanje spolnog zdravlja HZJZ-a je 99,8%.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://zivjetizdravo.eu/2020/11/19/europski-tjedan-testiranja-na-hiv/.

Na Šangajskoj svjetskoj listi sveučilišta pod kategorijom visokih učilišta i znanstvenih ustanova koje se bave znanošću o sportu, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu smjestio se na poziciji "101-150".

Cjelovitu listu možete naći klikom na poveznicu.

Nakon dugog razdoblja u kojem su i u sportskom eteru dominirale isključivo preporuke i rasprave o pandemiji napokon smo dočekali i prave sportske vijesti.

Hrvatski judo savez se prihvatio odgovornog zadatka - organizacije Europskog prvenstva za dvije dobne kategorije. Nakon što je uspješno organizirano Europsko juniorsko prvenstvo, u Poreču se u ponedjeljak 9. i utorak 10. studenog, održavalo i Europsko prvenstvo za mlađe seniore (U-23).

Prvo ime na otvaranju prvenstva bio je i student Studijskog centra za izobrazbu trenera Kineziološkog fakulteta - Robert Klačar. Robert je nastupio u kategoriji do 66 kg, a iako ga ždrijeb nije mazio te je morao odraditi čak šest borbi da osvoji svoje srebrno odličje, od samog početka je bio fokusiran i uspio je ostvariti ovaj veliki rezultat.

- Svi započinju dan s idejom da će biti u posljednjoj borbi, u finalu, ali to postići... Presretan sam! Nažalost, nisam uspio doći do zlatne medalje, Talijan je bio malo spretniji, ali zaista sam ponosan na cijeli dan – rekao je zadovoljno Klačar.

Rezultati novog istraživanja NCDRisC kolaboracije objavljenog u časopisu Lancet ukazuju na velike globalne razlike u visini i uhranjenosti djece. Konzorcij od preko 1000 znanstvenika, u sklopu kojeg djeluju i prof. Marjeta Mišigoj-Duraković i doc. Maroje Sorić, analizirao je podatke o izmjerenoj visini i težini tijela više od 65 milijuna djece iz 193 zemlje i teritorija između 1985. i 2019. godine.

Rezultati ove analize napravljene u sklopu projekta STOP upućuju da i visina i težina djece, kao važni indikatori zdravlja, izrazito variraju ovisno o geografskom području. Između najviših i najnižih 19-godišnjaka razlika je bila veća od 20cm što znači da je primjerice prosječna 19-godišnja djevojčica u Bangladešu ili Gvatemali visoka kao 11-godišnjakinja u Nizozemskoj. Istraživački tim upozorava da neadekvatni uvjeti života tijekom školske dobi kao što su nekvalitetna prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti uzrokuju zastoj u rastu i povećanje dječje pretilosti, ugrožavajući zdravlje i dobrobit djece.